Sadržaj:
- Vrsta: Chirocentrus dorab Forsskal, 1775 = Dorab
- Podvrsta: Alosa alosa bulgarica Drensky, 1934. = Crnomorski plitki
- Podvrsta: Alosa fallax nilotica Geoffroy Saint-Hilaire, 1808 = mediteranska Finta
- Vrsta: Brevoortia tyrannus Latrobe, 1802 = Atlantski Menhaden
- Tenualosa ilisha Hamilton-Buchanan, 1822. = indijska tenualoza
- Vrsta: Amblygaster sirm Walbaum, 1792. = pjegava sardinela
- Vrsta: Opisthonema oglinum Lesueur, 1818. = Atlantic Machuela
- Podvrsta: Sardinops sagax melanosticta Schlegel, 1846 = sardina dalekog istoka, Iwashi
- Vrsta: Clupanodon punctatus Schlegel, 1846. = haringasta pjega ili konozir
- Vrsta: Konosirus punctatus Temminck et Schlegel, 1846. = pjegavi konosir ili carska haringa
- Vrsta: Dussumieria acuta Valenciennes, 1847. = obična dussumieria
- Podvrsta: Sardina pilchardus sardina Risso, 1827. = evropska sardina
- Vrsta: Anchoa cubana Poey, 1868. = kubanska anchoa
- Vrsta: Anchoviella lepidentostole Fowler, 1911. = prugasta Anchoviella
- Vrsta: Thryssa dussumieri Valenciennes, 1848. = Zlatna Trissa
- Rod: Sundasalanx TR Roberts, 1981 =

Video: Haringe Ribe (Clupeiformes)

2023 Autor: Molly Page | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-11-27 22:50
U predstavnika haringe tijelo je sa strane snažno komprimirano i prekriveno lako padajućim ljuskama. Nema bočne crte. zubimali ili odsutni. Kaudalna peraja je homocerkalna. Tijela kralježaka u pravilu su okoštana u velikom dijelu kralježnice; tijela kralježaka u sredini obično su perforirana s rupom, ponekad prilično velikom. Ne postoji Weberov aparat. Postoji urostyle (hypuralia). Postoje intermuskularne kosti. Obično se intermaksilarna i čeljusna kost graniče s gornjom čeljusti. U donjoj čeljusti zglob se može sastojati od kožnog i endohondralnog dijela. Postoji endohondralni supraoccipitale. Dlaka je obično bez para. Mezokorakoid je obično tu. Samo fosili imaju tragove ganoina. Obično s otvorenim mjehurićima. Kosti i ljuskice obično sadrže koštane stanice, ali cjevčice nisu prisutne. Vaga je obično cikloidna. Zdjelične peraje smještene su u sredini trbuha, s jednom dorzalnom perajom iznad njih. Na ventralnoj strani postoji oštra kobilica ljuskica. Školske ribe[3].
Većina ih je školska pelagična riba koja obitava u morima cijelog svijeta; za trope je karakteristična široka raznolikost vrsta. Postoje anadromni oblici (žive u moru, idu u rijeke radi reprodukcije); nekoliko vrsta je slatkovodna. Više od 300 vrsta u 4 obitelji.

Atlantski haring (Clupea harengus)
Hrane se planktonskim životinjama pomoću filtrirnog aparata napravljenog od škrgenih zrnaca. Neki od njih, kao što su oceanska haringa, štrudle, sardele, itd., Cijeli život provode u moru. Drugi (većina haringa Kaspijskog, Azovskog i Crnog mora) izdižu se u mrijesti u rijekama.
Oni su od velike komercijalne važnosti.
Norveška haringa Clupea harengus rasprostranjena je u sjevernom Atlantiku i susjednim morima Arktičkog oceana; duljina doseže 36-40 cm. Žive do 20-25 godina, postajući spolno zrele u dobi od 5-7 godina. Ženka godišnje rodi 14-70 tisuća jajašaca. Razmnožavanje se odvija u blizini obala Norveške, Islanda, Grenlanda, Kanade. Izrasla jata odlaze u more na tov, prolazeći 10 km ili više dnevno, prodiru daleko na sjever. Baltički oblik ove haringe, poznat kao haringa, postaje spolno zreo u dobi od 2-3 godine, duljine 13-15 cm, daje oko polovice ulova u Baltičkom moru. Europska paprika - Sprattus sprattus nalazi se u velikim jatima od Norveške i Baltika do Sredozemnog i Crnog mora. U četvrtoj godini života riba doseže duljinu od 12-15 cm. U jesen masnoća čini 12-15% tjelesne težine. Iskopava se u velikim količinama. Bitna namirnica za mnoge velike vrste riba.

Crnomorska paprika (Sprattus sprattus)
U Crnom i Kaspijskom moru živi anadromna haringa s crnim leđima - Caspiotosa kessleri - dužine do 50 cm. Oni postaju spolno zreli u dobi od 3-4 g. Prije držanja masnoća može sačinjavati 6-18% tjelesne težine. Oni odlaze u mrijest u rijekama, ponekad prelazeći i do 30-70 km; prije izgradnje brane popeli su se na Volgu za 2-3 tisuće km. Nakon mriješćenja, neki proizvođači umiru, a drugi se slijevaju u more i nakon sljedeće godine hranjenja ponovo uzgajaju. Ženka rađa 135-310 tisuća jajašaca. Jaja i izležene ličinke postupno se odvode strujom, a mladunci na kraju završe u moru. U Azovskom, Crnom i Kaspijskom moru žive 4 vrste tila (kilka) str. Clupeonella. Mnogobrojne su i služe kao hrana mnogim vrijednim ribama, uključujući haringe. Može pohraniti velike količine masnoće (6-19% tjelesne težine). Intenzivno se lovi. Lagani ribolov se široko koristi:jata tila noću privlače brod snažnom svjetiljkom spuštenom u vodu i usisavaju se kroz cijevi pomoću pumpi[2].
Hering je poznat iz srednjeg trijasa. [1] [2]
Sistematika haringovog reda:
-
Obitelj: Chirocentridae Cuvier & Valenciennes, 1846 = predradnja
-
Rod: Chirocentrus Cuvier, 1816 =
Vrsta: Chirocentrus dorab Forsskal, 1775 = Dorab
-
-
Obitelj: Clupeidae Bonaparte = haringa
-
Poddružina: Alosinae =
-
Rod: Alosa Cuvier, 1829. = Šalosi
-
Vrsta: Alosa alosa Linnaeus, 1758. = shad
Podvrsta: Alosa alosa bulgarica Drensky, 1934. = Crnomorski plitki
-
Vrste: Alosa brashnikovi Borodin, 1904. = Dolginskaja haringa, ili Brazhnikovskaya
- Podvrsta: Alosa braschnikowi autumnalis Berg, 1915. = haringa s velikim očima
- Podvrsta: Alosa brashnikovi agrachanica Miehailowskaja, 1941 = Agrakhan haringa
- Podvrsta: Alosa brashnikovi grimmi Borodin, 1904. = hartija Astrabad, ili bijeloglava
- Podvrsta: Alosa brashnikovi kisselewitschi Bulgakov = Hasan-Kulinskaya haringa
- Podvrsta: Alosa brashnikovi maeotica Grimm, 1901 = harčanska haringa
- Podvrsta: Alosa brashnikovi nivchi = Krasnovodska haringa
- Podvrsta: Alosa brashnikovi orientalis Mikhailowskaja, 1941 = istočna haringa
- Podvrsta: Alosa brashnikovi sarensis Miehailowskaja, 1941 = Sarin haringa
-
Vrsta: Alosa caspia Eichwald, 1838. = Kaspijski Puzanok
- Podvrsta: Alosa caspia caspia Eichwald, 1838. = Sjeverno-kaspijski zubac
- Podvrsta: Alosa caspia knipowitschi Iljin, 1927. = Enzelian Buzzard
- Podvrsta: Alosa caspia palaeostomi Sadowsky, 1934. = Pusanok paliostomi
- Podvrsta: Alosa caspia persica Iljin = Astrabad pusan
- Podvrsta: Alosa caspia salina Svetovidov, 1936. = sjeveroistočni kaspijski puzan
- Podvrsta: Alosa caspia tanaica Grimm, 1901 = Azov Puzanok
-
Vrsta: Alosa fallax Lacepede, 1800. = Finta
Podvrsta: Alosa fallax nilotica Geoffroy Saint-Hilaire, 1808 = mediteranska Finta
-
Vrste: Alosa kessleri Grimm, 1887. = Kesslerova haringa ili crna leđa
- Podvrsta: Alosa kessleri pontica Eichwald, 1838. = Crnogorska-Azovska haringa, ili Dunav
- Podvrsta: Alosa kessleri volgensis Berg, 1913. = ovčja volga
- Vrsta: Alosa maeotica Grimm, 1901. = Crno-azovska morska haringa
- Vrsta: Alosa nordmanni Antipa, 1906 = Crnomorski puzanok
- Vrsta: Alosa sapidissima Wilson, 1811. = shehed haring
- Vrste: Alosa saposchnikowii Grimm, 1887. = pupavac s velikim očima
- Vrste: Alosa sphaerocephala Berg, 1913. = trbuh okrugle glave
-
-
Rod: Brevoortia Gill, 1861. = Menhaden
Vrsta: Brevoortia tyrannus Latrobe, 1802 = Atlantski Menhaden
-
Rod: Caspialosa Berg, 1913. = ponto-kaspijska haringa
- Vrsta: Caspialosa curensis Suworow, 1901 = haringa Kizilagach
- Vrsta: Caspialosa pontica Eichwald, 1838. = crnomorska haringa, ili Don
- Vrsta: Caspialosa sphaerocephala Berg, 1915. = Agrakhansky
- Vrsta: Caspialosa suworowi Berg, 1913. = Suvorov pusanok
- Rod: Ethmalosa =
- Rod: Ethmidium =
- Rod: Gudusia =
- Rod: Hilsa =
-
Rod: Tenualosa = Tenualose
Tenualosa ilisha Hamilton-Buchanan, 1822. = indijska tenualoza
-
-
Poddružina: Clupeinae =
-
Rod: Amblygaster Bleeker = Amblygaster Sardinella
Vrsta: Amblygaster sirm Walbaum, 1792. = pjegava sardinela
-
Rod: Clupea Linnaeus, 1758. = morski haring, ili oceanski
-
Vrsta: Clupea harengus Linnaeus, 1758. = atlantski haring
- Podvrsta: Clupea harengus harengus = Murmanska haringa
- Podvrsta: Clupea harengus membras Linnaeus, 1761. = baltička haringa
- Podvrsta: Clupea harengus pallasi Valenciennes = istočna haringa
-
Vrsta: Clupea pallasi Valenciennes, 1847. = pacifička haringa
- Podvrsta: Clupea pallasi marisalba Berg, 1928. = haringa Bijelog mora
- Podvrsta: Clupea pallasii suworowi Rabinerson, 1927. = haringa pechora
-
-
Rod: Clupeonella Kessler, 1877. = Tulle
- Vrsta: Clupeonella abrau Maljatskij, 1930. = Sprat, ili Abrau sprat
- Vrsta: Clupeonella caspia Svetovidov, 1941 = Kaspijska tulka
- Vrste: Clupeonella kultriventris Nordmann, 1840. = sprat, ili kaspijska papaga
- Vrste: Clupeonella engrauliformis Borodin, 1904. = Anchovy sprat
- Vrsta: Clupeonella grimmi Kessler, 1877. = Tulle s velikim očima
- Vrsta: Clupeonella macrophthalma Kessler, 1877. = papka s velikim očima
- Rod: Escualosa =
-
Rod: Harengula Valenciennes, 1847. = Harengula
- Vrsta: Harengula humeralis Cuvier, 1829. = prugasta sardina
- Vrsta: Harengula spoljsi Vleker, 1854. = Zunasi
- Rod: Herklotsichthys =
- Rod: Lile =
-
Rod: Opisthonema =
Vrsta: Opisthonema oglinum Lesueur, 1818. = Atlantic Machuela
-
Rod: Sardinops Hubbs, 1929. = Sardinops
- Vrsta: Sardinops melanostictus Temminck et Schlegel, 1846. = sardina dalekog istoka, ili Iwashi
- Vrsta: Sardinops neopilchardus Steindachner, 1879. = australska sardina
- Vrsta: Sardinops ocellata Pappe, 1853. = južnoafrička sardina
-
Vrsta: Sardinops sagax Jenyns, 1842. = pacifička sardina
Podvrsta: Sardinops sagax melanosticta Schlegel, 1846 = sardina dalekog istoka, Iwashi
-
-
Poddružina: Dorosomatinae =
- Rod: Anodontostoma =
-
Rod: Clupanodon Lacepede, 1803 = Clupanodon
Vrsta: Clupanodon punctatus Schlegel, 1846. = haringasta pjega ili konozir
- Rod: Dorosoma =
- Rod: Gonialosa =
-
Rod: Konosirus Jordan & Snyder, 1900. = Konosir
Vrsta: Konosirus punctatus Temminck et Schlegel, 1846. = pjegavi konosir ili carska haringa
- Rod: Nematalosa =
-
Poddružina: Dussumieriinae =
- Rod: Dayella =
-
Rod: Dussumieria = Dussumieria
Vrsta: Dussumieria acuta Valenciennes, 1847. = obična dussumieria
-
Rod: Etrumeus Bleker, 1853. = Urum-Iwashi
- Vrsta: Etrumeus micropus Sshlegel, 1846. = Urum-Iwashi
- Vrsta: Etrumeus teres DeKay, 1842 = Uobičajena haringa okruglog trbuha
- Rod: Gilchristella =
- Spol: Jenkinsia =
- Rod: Luisiella =
- Rod: Sauvagella =
- Rod: Spratelloides =
- Rod: Spratellomorpha =
- Rod: Nannothrissa =
- Rod: Neoopisthopterus =
-
Poddružina: Pellonulinae =
- Rod: Clupeichthys =
- Rod: Clupeoides =
- Rod: Congothrissa =
- Rod: Corica =
- Rod: Cynothrissa =
- Rod: Ehirava =
- Rod: Hyperlophus =
- Rod: Knightia =
- Rod: Laeviscutella =
- Rod: Limnothrissa =
- Rod: Microthrissa =
- Rod: Minyclupeoides =
- Rod: Odaxothrissa =
- Rod: Pellonula =
- Rod: Poecilothrissa =
- Rod: Potamalosa =
- Rod: Potamothrissa =
- Rod: Stolothrissa =
- Rod: Thrattidion =
- Rod: Platanichthys =
- Rod: Ramnogaster =
- Rod: Rhinosardinia =
-
Rod: Sardina Antipa, 1906 = Sardine
-
Vrsta: Sardina pilchardus Walbaum, 1792 = Sardina
Podvrsta: Sardina pilchardus sardina Risso, 1827. = evropska sardina
-
-
Rod: Sardinella Valenciennes, 1847. = Sardinella
- Vrsta: Sardinella aurita Valenciennes, 1847. = Sardinella
- Vrsta: Sardinella eba = ravna sardinela
- Vrsta: Sardinella fimbriata Valenciennes, 1847. = Prikupljena skala sardinela
- Vrsta: Sardinella longiceps Valenciennes, 1847. = sardinela velike glave
- Vrsta: Sardinella vansi Bleeker, 1854. = japanska sardinela
- Rod: Sierrathrissa =
-
Rod: Sprattus Girgensohn, 1846. = pačkice, ili stršljenovi
- Vrsta: Sprattus balticus Schneider, 1904 = baltička sprat
- Vrsta: Sprattus fuegensis Jenyns, 1842. = južnoamerička pavlaka
-
Vrsta: Sprattus sprattus Linnaeus, 1758. = Sprattus
- Podvrsta: Sprattus sprattus balticus Schneider, 1908 = baltička sprat
- Podvrsta: Sprattus sprattus phalericus Risso, 1826. = Crnomorska papka
-
-
Obitelj: Denticipitidae Clausen, 1959. = Denticipitidae
- Rod: Denticeps Clausen, 1959. =
- Rod: Paleodenticeps =
-
Obitelj: Engraulidae Gill, 1861. = inćuna
- Rod: Amazonsprattus =
-
Rod: Anchoa = Anchoa
Vrsta: Anchoa cubana Poey, 1868. = kubanska anchoa
- Rod: Anchovia =
-
Rod: Anchoviella Fowler, 1911. = Anchoviella
Vrsta: Anchoviella lepidentostole Fowler, 1911. = prugasta Anchoviella
- Rod: Cetengraulis =
- Rod: Coilia =
- Rod: Encrasicholina =
-
Rod: Engraulis Cuvier, 1816. = Anchovies
-
Vrste: Engraulis encrasicholus Linnaeus, 1758. = inćuna, ili Hamsa
- Podvrsta: Engraulis encrasicholus maeoticus = Azov hamsa, ili inćuna
- Podvrsta: Engraulis encrasicholus ponticus Aleksandrov, 1927. = Crnogorska sardona, ili hamsa
- Vrsta: Engraulis japonicus Temminck et Schlegel = japansko inćuni
- Vrsta: Engraulis morex Girard, 1854. = kalifornijska sidra
- Vrsta: Engraulis ringens Jenyns, 1842. = peruanska sidro
-
- Rod: Jurengraulis =
- Rod: Lycengraulis =
- Rod: Lycothrissa =
- Rod: Papuengraulis =
- Rod: Pterengraulis =
- Rod: Setipinna =
-
Rod: Stolephorus Lacepède, 1803 = Stolephorus
- Vrste: Stolephorus Commersonnii Lacepede, 1803 = Commerson's Stolephorus
- Vrsta: Stolephorus indicus van Hasselt, 1823. = indijska stolna ploča
-
Rod: Thryssa = Trissa
Vrsta: Thryssa dussumieri Valenciennes, 1848. = Zlatna Trissa
-
Obitelj: Pristigasteridae = Pristigasteridae
-
Rod: Ilisha Grey, 1846. = Ilisha
- Vrsta: Ilisha africana Bloch = orijentalna Ilisha
- Vrsta: Ilisha elongata Bennett, 1830. = Ilisha
- Rod: Pellona =
- Rod: Pristigaster =
-
-
Obitelj: Sundasalangidae TR Roberts, 1981 = Sundasalangidae
Rod: Sundasalanx TR Roberts, 1981 =
Literatura:
1. L. S. Berg. Riba slatkih voda SSSR-a i susjednih zemalja. 1. dio, izdanje 4. Moskva, 1948.
2. N. P. Naumov, N. N. Kartashev. Zoologija kralježnjaka. Inferiorni hordati, čeljusti, ribe, vodozemci. Moskva "Viša škola", 1979.
3. Tečaj zoologije. B. A. Kuznetsov, A. 3. Chernov, L. N. Katonova. Moskva, 1989
Preporučeno:
Najljepše Akvarijske Ribe

Čovjeka je od davnina privlačio tajanstveni podvodni svijet, koji je tako lijep i nepristupačan. A ako se vrsta Homo sapiens nije prilagodila da dugo ostane u kolijevci vodenog elementa bez posebnih sredstava, tada je (racionalno biće) naučila unijeti djelić prirode u svoj dom.To do
Riba (Ribe) - Kratak Opis Superklase

Ribe su kralježnjaci koji stalno žive u vodi, dišu škrgama i kreću se uz pomoć peraja. Upareni udovi, ako ih ima, nikada nisu peterokraki udovi. Neparne peraje podržane su posebnim kostrom. Postoji samo unutarnje uho.Većina je riba pokretna, dobri plivači. Glavna v
Papilomatoza Ribe

Papilomatoza je virusna bolest pretežno labirintnih riba (patuljasti gourami, lalius, lyabiosis, prugasti koliseus). Bolest je karakterizirana stvaranjem tumora u raznim dijelovima tijela. Bolest je rijetka u akvarijima.Etiologija. Uzročnici bolesti su papiloma virusi, čiji je životni put malo proučavan. Papi
Zašto Se Ribe Razbole?

Otpornost akvarijskih riba na razne zarazne i neinfektivne bolesti ovisi o uvjetima zatočenja. Na primjer, iz prehrane, zasićenja vode kisikom, njene tvrdoće, otopljenih organskih i anorganskih tvari, kao i temperature.Ribe su hladnokrvna bića. Vrl
Od Kojih Bolesti Vode Akvarijske Ribe?

Poznate su slijedeće bolesti akvarijskih riba , njihovi znakovi i metode liječenja: alkaloza (alkalna bolest), argulijaza, asfiksija (gušenje), acidemija, acidoza (kisela bolest), bijeloplava, graniomikoza, upala gastrointestinalnog trakta, heksamitoza (oktomitoza), žirodaktiloza glugeoza, peraja trulež, daktilogija, dermatomikoza (saprolegnija), ihtiosporidioza (ihtiofonoza), ihtioftirioza, osteoza (ihtiofonoza), lepidorthoza, lerneoza, pretilost, oodinioza, trovanje, trovanje